Arijana Cenov*
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko Goranske Županije, Rijeka, Hrvatska
*Dopisni autor:Arijana Cenov, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko Goranske Županije, Rijeka, Hrvatska, email: arijana.cenov@zzjzpgz.hr
DOI:
Sažetak
Razvoj medicinske dijagnostike te laboratorijskih i instrumentalnih metoda detekcije i brojenja Legionella spp. iz humanih i okolišnih uzoraka, omogućava kontinuirano proširenje znanja o ovoj bakteriji. Napori su usmjereni na redukciju ili suzbijanje njene pojavnosti u okolišnim uzorcima, što će se u konačnici odraziti na smanjenje rizika od pojave legionarske bolesti. Prvi je puta ova bakterija identificirana 1976. godine, kada je veliki broj sudionika na skupu legionara obolio od, do tada nepoznate bolesti. Prema oboljelim legionarima, bolest koja je uzrokovala ovu atipičnu upalu pluća s visokim postotkom smrtnih ishoda, nazvana je legionarska bolest, a bakterija koja je uzrokuje Legionella pneumophila. Ubikvitarna je u prirodnom vodenom okolišu (rijeke, jezera, potoci ribnjaci). Za čovjeka postaje infektivna kada se namnoži u vodoopskrbnim sustavima različitih objekata, brodova, protupožarnim cijevima, rashladnim tornjevima, koji imaju potencijal stvaranja aerosola. Za smanjenje rizika ili kod pojave legionele u sustavima distribucije vode, predložene su mjere suzbijanja koje se provode pod stručnim nadzorom. Međutim, iskustvo je pokazalo da i nakon provedenih mjera ostaje izazov kako sustav održati sigurnim od kolonizacije legionelama. U cilju ranog otkrivanja i suzbijanja prisustva legionela u sustavima distribucije vode, od velike je važnosti razviti efikasne metode i tehnike dijagnosticiranja legionela iz različitih vodenih matriksa. Stoga će se ovo predavanje osvrnuti na metode identifikacije legionala koje se koriste u Odsjeku za sanitarnu mikrobiologiju i biologiju okoliša Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Osim normirane metode kultivacije, u našem laboratoriju koriste se i suvremene tehnike detekcije poput RT-PCR tehnike, masene spektrometrije (MALDI-TOF) te infracrvene spektroskopije s Furierovom transformacijom (FTIR). Korištenje navedenih instrumenata i tehnika omogućava dobivanje dodatnih informacija, koje su od iznimnog epidemiološkog i javnozdravstvenog značaja.